Author: dippinn

Grupa autora pod vodstvom prof.dr.sc. Milana Vraneša objavila je rad u prestižnom časopisu Molecules.

Dizajn i toksičnost ionskih tekućina

Dizajn i toksičnost imidazola

Dr.sc. Maja Karnaš Babić predstavila je projekt na Radio UNIOS-u

U srijedu 5.11.2025. naša dr.sc. Maja Karnaš Babić je bila gost u emisiji
“Sveučilišni glasnik” te je predstavila projekt. Snimka gostovanja će biti emitirana 10.11.2025. u 13:30 h.

Dr.sc. Maja Karnaš Babić sudjelovala je na HSKIKI-u u Splitu

Hrvatsko kemijsko društvo i Hrvatsko društvo kemijskih inženjera organizirali su 29. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera (HSKIKI) u Splitu od 2. do 5. rujna 2025. godine. Skup je okupio 400 do 500 kemičara i kemijskih inženjera iz Hrvatske i susjednih zemalja koji su došli iz akademskih zajednica i industrije. Dosadašnji rad na projektu DIPP INN prezentirala je i dr.sc. Maja Karnaš Babić.

7. euro-mediteranska konferencija o integraciji okoliša (EMCEI-2025) nadovezuje se na prethodna postignuća kako bi se pozicionirala kao ključno mjesto u euro-mediteranskoj regiji za prestavljanje i raspravu o vrhunskim ostraživanjima znanosti o okolišu iz ove reegije i cijelog svijeta. Glavni ciljevi konferencije su bili podrška istraživanjima i inovacijama, promicanje razmjene znanja i poticanje suradnje između euro-mediteranskih zajednica i njihovih kolega diljem svijeta.

Rezultate dosadašnjih istraživanja u sklopu projekta, predstavila je prof.dr.sc. Vesna Rastija, u vidu prezentacije pod naslovom “Prediction of ecotoxicity for new imidazoles as potential plant protection agents”.

Naša prof.dr.sc. Gabriella Kanižai Šarić, zajedno s Majom Karnaš i Vesnom Rastijom, objavila je rad pod naslovom “Soil Microorganism: Key Drivers of Soil Fertility and Plant Health” koji je objavljen u Zborniku radova Simpozija agronoma

Članovi istraživačkog projekta DIPP INN sudjelovali na 60.hrvatskom i 20. međunarodnom Simpoziju agronoma

60. hrvatski i 20. međunarodni Simpozij agronoma ove je godine održan u Bolu na otoku Braču od 1. do 6. lipnja 2025. u organizaciji Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) i Agronomskog fakulteta te u suradnji s brojnim uglednim suorganizatorima. Cilj simpozija je bio prikazati inovativni znanstveni, stručni i obrazovni rad hrvatskih i međunarodnih stručnjaka te omogućiti njegovu učinkovitu primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji.

Članovi našeg tima prezentirali su dio rezultata dobivenih u dosadašnjim istraživanjima, putem postera.

Prof.dr.sc. Milan Vraneš s Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu održao je predavanje koje je kao kolokvij organiziralo Hrvatsko kemijsko društvo podružnice Osijek. Predavanje je održano 25. travnja 2025. godine na Odjelu za kemiju, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.

Farmaceutska industrija trenutačno sintetizira najveći postotak aktivnih komponenti lijekova i dodataka prehrani u čvrstom agregatnom stanju. razlog tome su desetljeća iskustva u sintezi takvih spojeva, metoda njihovog pročišćavanja, prilagođeni i optimizirani tehničko-tehnološki procesi njihove proizvodnje, kao i definirani postupak kontrole kvalitete, koji preporučuju relevantne međunarodne organizacije poput Uprave za hranu i lijekove (FDA) i Europske agencije za lijekove (EMA). Međutim, sinteza farmakološki aktivnih tvari (FAS) u čvrstom obliku ima nekoliko velikih nedostataka. Jedno od najznačajnijih ograničenja njihove primjene je otežana apsorpcija ovih formulacija zbog niske topljivosti u vodi, kao i posljedično smanjene bioraspoloživosti aktivnih komponenti, zbog čega čak 40 % testiranih pripravaka ne prolazi završnu fazu kliničkih ispitivanja. Kako bi se povećala topljivost i bioraspoloživost, farmaceutska industrija primjenjuje velik broj FAS-ova u obliku soli ili ih prodaje kao otopine (sirupe), suspenzije, gelove itd. Drugi veliki problem je potencijalni polimorfizam, tj. fenomen u kojem aktivna tvar može kristalizirati u više kristalnih oblika, koji imaju različita fizikalno-kemijska svojstva, topljivost i bioraspoloživost, a u slučaju FAS-ova često i različit terapijski učinak, pa čak i toksičnost.

Kako bi prevladali spomenute nedostatke FAS-ova, istraživačka skupina iz Novog Sada, koju vodi profesor Vraneš Milan, bavi se sintezom, testiranjem i mogućnošću primjene FAS-ova u obliku ionskih tekućina. Ionske tekućine nova su klasa spojeva u znanstvenom svijetu i definirane su kao ionski spojevi s talištem ispod 100 °C, a najznačajnije su ionske tekućine koje se na sobnoj temperaturi nalaze u tekućem agregatnom stanju. Zbog svojih iznimnih svojstava, poput nehlapljivosti, visoke toplinske i kemijske stabilnosti, sposobnosti otapanja velikog broja spojeva, biorazgradivosti i niske toksičnosti, ionske tekućine danas se sve više koriste u raznim područjima znanosti i industrije te predstavljaju „zelenu“ alternativu hlapljivim organskim otapalima.

Članovi istraživačkog projekta DIPP INN sudjelovali na Međunarodno znanstveno-stručnoj konferenciji “Globalni izazovi 21. stoljeća”

Rotary klub Osijek Academia u suorganizaciji sa Sveučilištem J.J. Strossmayera u Osijeku, sveučilišnim sastavnicama te fakultetima iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije organizirao je Međunarodno znanstveno-stručnu konferenciju “Globalni izazovi 21.stoljeća”, koja se održala 14. ožujka na osječkom Ekonomskom fakultetu. Događaj je okupio oko 150 vodećih znanstvenika i stručnjaka, među kojima su bili i članovi našeg tima te je prof.dr.sc. Vesna Rastija predstavila projekt usmenom prezentacijom.