{"id":329,"date":"2025-04-25T13:35:48","date_gmt":"2025-04-25T13:35:48","guid":{"rendered":"https:\/\/dippinn.fazos.hr\/?p=329"},"modified":"2025-11-05T13:36:16","modified_gmt":"2025-11-05T13:36:16","slug":"ionske-tekucine-put-od-otapala-k-lijekovima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dippinn.fazos.hr\/index.php\/2025\/04\/25\/ionske-tekucine-put-od-otapala-k-lijekovima\/","title":{"rendered":"\u201cIonske teku\u0107ine \u2013 put od otapala k lijekovima\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Prof.dr.sc.\u00a0Milan Vrane\u0161<\/a>\u00a0s Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu odr\u017eao je predavanje koje je kao kolokvij organiziralo\u00a0Hrvatsko kemijsko dru\u0161tvo<\/a>\u00a0podru\u017enice Osijek. Predavanje je odr\u017eano 25. travnja 2025. godine na Odjelu za kemiju, Sveu\u010dili\u0161ta J.J. Strossmayera u Osijeku.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Farmaceutska industrija trenuta\u010dno sintetizira najve\u0107i postotak aktivnih komponenti lijekova i dodataka prehrani u \u010dvrstom agregatnom stanju. razlog tome su desetlje\u0107a iskustva u sintezi takvih spojeva, metoda njihovog pro\u010di\u0161\u0107avanja, prilago\u0111eni i optimizirani tehni\u010dko-tehnolo\u0161ki procesi njihove proizvodnje, kao i definirani postupak kontrole kvalitete, koji preporu\u010duju relevantne me\u0111unarodne organizacije poput Uprave za hranu i lijekove (FDA) i Europske agencije za lijekove (EMA). Me\u0111utim, sinteza farmakolo\u0161ki aktivnih tvari (FAS) u \u010dvrstom obliku ima nekoliko velikih nedostataka. Jedno od najzna\u010dajnijih ograni\u010denja njihove primjene je ote\u017eana apsorpcija ovih formulacija zbog niske topljivosti u vodi, kao i posljedi\u010dno smanjene bioraspolo\u017eivosti aktivnih komponenti, zbog \u010dega \u010dak 40 % testiranih pripravaka ne prolazi zavr\u0161nu fazu klini\u010dkih ispitivanja. Kako bi se pove\u0107ala topljivost i bioraspolo\u017eivost, farmaceutska industrija primjenjuje velik broj FAS-ova u obliku soli ili ih prodaje kao otopine (sirupe), suspenzije, gelove itd. Drugi veliki problem je potencijalni polimorfizam, tj. fenomen u kojem aktivna tvar mo\u017ee kristalizirati u vi\u0161e kristalnih oblika, koji imaju razli\u010dita fizikalno-kemijska svojstva, topljivost i bioraspolo\u017eivost, a u slu\u010daju FAS-ova \u010desto i razli\u010dit terapijski u\u010dinak, pa \u010dak i toksi\u010dnost.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kako bi prevladali spomenute nedostatke FAS-ova, istra\u017eiva\u010dka skupina iz Novog Sada, koju vodi profesor Vrane\u0161 Milan, bavi se sintezom, testiranjem i mogu\u0107no\u0161\u0107u primjene FAS-ova u obliku ionskih teku\u0107ina. Ionske teku\u0107ine nova su klasa spojeva u znanstvenom svijetu i definirane su kao ionski spojevi s tali\u0161tem ispod 100 \u00b0C, a najzna\u010dajnije su ionske teku\u0107ine koje se na sobnoj temperaturi nalaze u teku\u0107em agregatnom stanju. Zbog svojih iznimnih svojstava, poput nehlapljivosti, visoke toplinske i kemijske stabilnosti, sposobnosti otapanja velikog broja spojeva, biorazgradivosti i niske toksi\u010dnosti, ionske teku\u0107ine danas se sve vi\u0161e koriste u raznim podru\u010djima znanosti i industrije te predstavljaju \u201ezelenu\u201c alternativu hlapljivim organskim otapalima.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prof.dr.sc.\u00a0Milan Vrane\u0161\u00a0s Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu odr\u017eao je predavanje koje je kao kolokvij organiziralo\u00a0Hrvatsko kemijsko dru\u0161tvo\u00a0podru\u017enice Osijek. Predavanje je odr\u017eano 25. travnja 2025. godine na Odjelu za kemiju, Sveu\u010dili\u0161ta J.J. Strossmayera u Osijeku. Farmaceutska industrija trenuta\u010dno sintetizira najve\u0107i postotak aktivnih komponenti lijekova i dodataka prehrani u \u010dvrstom agregatnom stanju. razlog tome su desetlje\u0107a … <\/p>\n

Continue reading “\u201cIonske teku\u0107ine \u2013 put od otapala k lijekovima\u201d”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-329","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dippinn.fazos.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dippinn.fazos.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dippinn.fazos.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dippinn.fazos.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dippinn.fazos.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=329"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/dippinn.fazos.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":330,"href":"https:\/\/dippinn.fazos.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329\/revisions\/330"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dippinn.fazos.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=329"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dippinn.fazos.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=329"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dippinn.fazos.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=329"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}